Gospodarski temelj prvih civilizacija je novi oblik poljodjelstva, različit od neolitičkog poljodjelstva ili stočarstva, općenito putem umjetnoga navodnjavanja.
Amisadukina Venerina tablica iz Babilonije (7. stoljeće pr. Kr.) koja popisuje prve i posljednje vidljive izlaske Venere u razdoblju od oko 21 godine.
Prikaz Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula.
Prikaz upotrebe kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411. pr. Kr.)
Ručna kolica iz Civilizacije Doline Inda (3000–1500. pr. Kr.).
Ostaci samostrela iz drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.).
Dva vodena sata iz stare Grčke.
Ljubljanski drveni kotač je najstariji drveni kotač s osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina.
Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200. pr. Kr.).
Prikaz proizvodnje piva iz drevnog Egipta.
Brončano oružje i alat pronađeno u Rumunjskoj.
Plitko ognjište je vrsta nekadašnje peći u kojoj se topila željezna ruda, korištenjem drvenog ugljena koji je reducirao željezove okside (uglavnom hematit) u željezo, a proizvod je bio spužvasto željezo, koje je bilo upotrebljivo tek nakon kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo.
Spužvasto željezo tek izašlo iz donjeg dijela plitkog ognjišta s velikom količinom šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem.
Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr.
Piramide u Gizi.
Kineski zid.
Karta Perzijskog Carstva s označenom Kraljevskom cestom.
Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina.
Rekonstrukcija Keopsovog broda.
Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša.
Najstariji očuvani tjelesni oklop je vjerojatno onaj nađen u grobu u blizini Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr.
Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.[1]
- ↑ Basalla, G.: "The Evolution of Technology", Cambridge University Press, Cambridge, 1988.
.jpg)
